Danas 27.ožujka 2022. godine je u Širokom Brijegu održan sastanak na kojemu su razgovarali i razmijenili mišljenja Mirsad Hadžikadić, predsjednik platforme za progres BiH, i Vlado Marušić, predsjednik URB HVO-a ŽZH i kandidat za gradonačelnika Širokog Brijega na lokalnim izborima 2020.

Jedan od povoda za današnji sastanak je bio odgovor URB HVO-a ŽZH gosp. Hadžikadiću na njegova postavljena pitanja HVIDR-i Mostar i njihove javne podrške dr. Draganu Čoviću u svezi izmjena izbornog zakona. U prijateljskom razgovoru Marušić i Hadžikadić su se dotakli mnogih tema koje muče običan narod u BiH a poglavito u FBiH kako bi svima bilo bolje. Načinima kako bi se svatko u ovoj državi osjeća komotno, prijatno, da svačiji interesi budu zaštićeni, a da država ide naprijed, kako bi se dobri i pošteni ljudi koji žele dobro mogli razumjeti i raditi zajedno,dok vladajuće garniture žele podjele, zbog čega veliki broj mladih i obrazovnih ljudi napušta BiH u potrazi za boljim i smislenijim životom koji im se u njihovoj državi ne pruža zbog rodijštva,nepotizma, klijentelizma, korupcije te uskogrudnosti ljudi na vlasti bez obzira kojemu konstitutivnom narodu pripadaju.

Zaključili su kako svi ljudi dobre volje ,visoko moralni, poglavito mladi i obrazovani ljudi, i branitelji o čijim problemima je Marušić poglavito informirao Hadžikadića moraju inzistirati kako bi se našla prava rješenja, u interesu svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.

Marušić je rekao kako je prvi korak ka kvalitetnim promjenama u BiH izvršiti izmjene izbornog zakona u BiH u kojemu će se onemogućiti mnogobrojnijem narodu u BiH biranje predstavnika drugom narodu na bilo kojem dijelu BiH što se ogleda poglavito u biranju člana Predsjedništva BiH kada je nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda Željko Komšić u nekoliko navrata bio biran ispred tog naroda, premda se on nikada nije osjećao Hrvatom i to nije krio,čime je kršio Daytonski mirovni sporazum u BiH koji sadrži Anex IV, Ustava BiH.

Hadžikadić je napomenuo kako se on i Platforma za progres koju predstavlja zalažu za to da svi narodi i građani BiH imaju jednaka prava kako bi se osjećali komotno,pa i da Hrvati biraju člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ali kako to treba dobro osmisliti kako bi se svim drugim narodima i građanima omogućilo sudjelovanje na izborima bez diskriminacije.

Isto tako složili su se kako svaki građanin BiH bez obzira na vjeroispovijest, nacionalnost, političko ili drugo uvjerenje imaju pravo biti birani i birati što je ustavno pravo svakog čovjeka u BiH, što su potvrdile i presude suda za ljudska prava u Strasbourgu po tužbama Sejdić-Finci,Pilav i dr.

Marušić je napomenuo kako je jedino rješenje za mir u BiH omogućiti svim konstitutivnim narodima u BiH, Muslimanima-Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, koji se kao takvi izjašnjavaju u procentu 97% biranje svojih legitimnih predstavnika na svim razinama vlasti, dok i ostalima koji se tako izjašnjavaju a njih ima 3% treba omogućiti biranje svojih predstavnika na svim nivoima vlasti.

Marušić je potom postavio retoričko pitanje:”Kako će to izvesti pregovarači u pregovaračkom timu u svezi izbornog zakona je drugo pitanje ali uvijek treba voditi računa o tome kako jedan konstitutivni narod nema pravo drugome birati njihove predstavnike u Predsjedništvu BiH ni u Domu naroda ne uvjetujući drugi narod nekim drugim stvarima koje nemaju sveze s izborima u BiH što je do sada bio slučaj.”

Ponuđena su mnoga rješenja u svezi izmjena izbornog zakona u čemu su sudjelovali i predstavnici međunarodne zajednice ali se još nije došlo do krajnjeg cilja zbog opstrukcije pojedinih političara a poglavito SDA koji izmjene izbornog zakona uvjetuju nekim drugim stvarima kao što su raspodjela ministarstava u Vladi FBiH što se još nije dogodilo od prethodnih parlamentarnih izbora 2018.godine na kojima je opet izabran nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda Željko Komšić,što je Marušić posebno naglasio.

Marušić i Hadžikadić su se dotakli i teme oko diobe vlasti između konstitutivnih naroda u BiH, FBiH,njenim županijama, općinama i gradovima gdje se po mišljenju Hadžikadića vrši diskriminacija na zapošljavanje malobrojnijeg naroda u odnosu na mnogobrojniji gdje je naveo primjer Stoca, u kojemu 55% Hrvata u odnosu na 45% muslimansko-bošnjačkog naroda drži praktično sve rukovodeće pozicije u JU i društvenim poduzećima.

Marušić mu je potom rekao kako treba voditi računa o paritetu na svim razinama vlasti jer je država BiH uređena kao država triju konstitutivnih naroda na državnoj razini dok se taj koncept na nižim razinama vlasti gubi počev od FBiH gdje u mnogim federalnim ministarstvima nije ispoštivan nacionalni ključ zapošljavanja, kao i u njenim općinama i gradovima.

Hadžikadić se složio s izlaganjem Marušića o mnogim temama koje se tiču cijele BiH, prihvaćajući kako je BiH zasnovana na Daytonskom mirovnom sporazumu, u kojemu postoje dva entiteta, koji su uređeni na način kako su uređeni u trenutku zaustavljanja rata u BiH dok je sada došlo vrijeme izmjena i Daytonskog mirovnog sporazuma ali nikada ne dirajući u konstitutivnost naroda u BiH koja je natkrovljujuće načelo svih izmjena izbornog zakona u BiH.

Iz razgovora Marušića i Hadžikadića se dalo zaključiti kako je dijalog u BiH,FBiH, njenim županijama, općinama i gradovima moguć i ostvarljiv ukoliko se moralni, obrazovani, i inteligentni ljudi bez obzira kojemu narodu pripadali uzdignu na višu razinu razmišljanja u kojemu nema podjela po nacionalnom ili bilo kojem drugom ključu, već isključivo po načelu sposobnosti, moralnosti, odgovornosti, iskrenosti i uzajamnog poštivanja što mali ljudi diljem BiH svakodnevno pokazuju na mnogim primjerima.

Gospodin Hadžikadić je primjer visoko obrazovanog čovjeka koji svojim stručnim i moralnim kapacitetom i referencama može donijeti toliko željene promjene u život svakog čovjeka u BiH bez obzira na kojemu dijelu BiH živio. Stoga je današnji susret Marušića i Hadžikadića ponudio neke nove vidike i obzore nade za mnoge ljude u BiH a nadamo se i šire.

Na kraju sastanka Hadžikadić je napomenuo kako čvrsto vjeruje kako će se dogoditi parlamentarni izbori u BiH u listopadu 2022.godine na što mu je Marušić replicirao i rekao kako će se oni odista i dogoditi ukoliko se izvrše izmjene izbornog zakona u kojima će se onemogućiti biranje političkih predstavnika hrvatskom narodu od strane drugog mnogobrojnijeg muslimansko-bošnjačkog. Ukoliko se to ne dogodi neće postojati ni teoretska šansa da država BiH ostane i opstane u formatu u kakvom je bila jer BiH bez hrvatskog naroda na svim razinama vlasti nije moguća.

Hadžikadić mu je na to samo lakonski rekao kako će se izmjene izbornog zakona morati dogoditi s čime se složio i Marušić. Kakve će to biti izmjene je drugo pitanje. To nam svima ostaje za vidjeti jer vrijeme jako brzo prolazi. Do svibnja ove godine se ta pitanja moraju riješiti.

Poradi napomene važno je napomenuti kako je Mirsad Hadžikadić osim što je Predsjednik platforme za progres BiH, osnivač i bivši predsjednik Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu u Washingtonu i Bosanskohercegovačko-američke akademije znanosti i umjetnosti, dr. Hadžikadić trenutno obnaša funkciju izvršnog direktora analitičkih programa iz oblasti Analitike na svim koledžima Univerziteta Sjeverne Karoline u Charlotti,SAD. Dobitnik je nagrade za životno djelo udruženja informacionih tehnologija na nivou savezne države Sjeverne Karoline i grada Charlotte. U centar svakog svog društvenog djelovanja stavlja nauku, razvoj i izvrsnost.

Ključne oblasti ekspertize dr. Hadžikadića u kojima ima više od 30 godina radnog iskustva su informacione tehnologije, uključujući akademska i industrijska zaduženja. Nakon što je doktorirao iz oblasti računarske tehnike na Southern Methodist Univerzitetu u SAD, gdje je boravio kao Fullbright stipendista, 1987. dr. Hadžikadić pridružio se Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti, SAD. Njegovo istraživanje obuhvata oblasti analitike, kognitivnih nauka, medicinske informatike i kompleksnih adaptivnih sistema.

Autor je preko pedeset naučnih radova u međunarodnim i američkim časopisima, konferencijama i simpozijima. Objavio je tri knjige, organizirao mnoge međunarodne konferencije i glavni je urednik za naučni časopis iz oblasti politike i kompleksnih sistema. Dr. Hadžikadić je vodio timove ili bio dio istraživačkih timova koji su projektirali modele i simulacije ekonomskih, zdravstvenih, bioloških, financijskih, političkih i društvenih problema.
Dr. Hadžikadić je bio direktor Medicinske informatike i Ortopedske informatike u Carolinas Healthcare System organizaciji od 1991. do 1997. i menadžer u Deloitte and Touche Consulting organizaciji u 1998. godini. Postao je dekan Fakulteta za računarsku tehniku 1998. godine i osnivački dekan fakulteta za Informacione tehnologije 2000. godine na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti. Prije deset godina postao je i osnivački direktor Instituta za kompleksne sustave 2008. godine.

Braniteljskiportal.ba